Obiteljske kuće
Projektiranje novih obiteljskih kuća, od utvrđivanja programa do dokumentacije za uporabnu dozvolu.
Tijekom projektiranja izrađuju se trodimenzionalni modeli i prikazi, kojima se prije usvajanja rješenja provjeravaju proporcije, osvijetljenost prostora i odnos zgrade prema terenu i okolnoj izgradnji.
Postupak od 2026. Zakon o gradnji na snazi je od 1. siječnja 2026. i mijenja redoslijed izrade dokumentacije upravo za obiteljske kuće. Manje složena zgrada je stambena zgrada s najviše dva stana čija građevinska bruto površina ne prelazi 400 m², te poljoprivredna zgrada do 600 m². Kada građevina ispunjava uvjete više kategorija, primjenjuje se zahtjevnija.
Za tu se kategoriju građevinska dozvola izdaje na temelju idejnog projekta. Uz zahtjev se prilažu idejni projekt, dokaz pravnog interesa i popis stambenih jedinica. Glavni projekt više nije uvjet za izdavanje dozvole, nego se izrađuje nakon nje i prilaže pri prijavi početka građenja. Bez njega se gradnja ne može prijaviti.
Izvedbeni projekt za manje složene zgrade nije obvezan, a stručni nadzor provodi se u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost. Za sve ostale građevine glavni projekt i dalje se prilaže uz zahtjev za građevinsku dozvolu. Dokumentacija izrađena prema prethodnom Zakonu ostaje upotrebljiva pod uvjetima iz prijelaznih odredbi.
Stambene zgrade
Projektiranje višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, novogradnje i zamjenskih građevina.
Kod ove vrste zgrada rješenje nastaje iz uskog okvira. Broj stanova, izgrađenost i iskorištenost čestice, visina, obvezni broj parkirnih mjesta i udaljenosti od međa određeni su prostornim planom, a raspored stanova, orijentacija i pristup određuju koliko je zgrada isplativa. Ti se okviri provjeravaju prije razrade, jer o njima ovisi je li program investitora izvediv na konkretnoj čestici.
Dokumentacija se izrađuje kroz sve faze, od idejnog rješenja do izvedbenog projekta i troškovnika. Za višestambene zgrade građevinska dozvola i dalje se ishodi na temelju glavnog projekta, a ne idejnog.
Nakon dovršetka zgrade, za prodaju i upis pojedinih stanova potreban je etažni elaborat, koji izrađujemo kao nastavak istog posla.
Interijeri
Projekti uređenja interijera stambenih i poslovnih prostora. Izrađuju se kao samostalan posao ili kao nastavak projektiranja zgrade.
Projekt obuhvaća raspored i oblikovanje prostora, obradu podova, zidova i stropova, rasvjetu te projekt ugradbenog namještaja i namještaja po mjeri.
Uz nacrte se isporučuje detaljna podloga za nabavu i izvedbu: specifikacija materijala i obrada, opreme, rasvjetnih tijela, sanitarija, okova i elemenata opremanja, s količinama, podacima o proizvođačima i troškovnikom. Time se ponude izvođača i dobavljača mogu usporediti na istoj osnovi.
Rekonstrukcije
Prije svega treba razlučiti o kakvom je zahvatu riječ, jer o tome ovisi cijeli daljnji postupak.
Adaptacija su preinake unutar postojećih gabarita, bez zadiranja u nosivu konstrukciju i bez promjene uvjeta prema kojima je zgrada izgrađena.
Rekonstrukcija je zahvat kojim se mijenjaju gabariti zgrade, zadire u nosive elemente ili se mijenjaju urbanistički uvjeti. Promjena broja samostalnih jedinica rekonstrukcija je i onda kada se gabariti ne mijenjaju. Za rekonstrukciju je potrebna građevinska dozvola.
Projektiramo rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, prenamjene, adaptacije i energetske obnove postojećih građevina, stambenih i poslovnih.
Radu prethodi snimak postojećeg stanja i usporedba zatečenog stanja s ishođenim aktima za građenje. Time se utvrđuje je li zgrada zakonita u zatečenom opsegu, što je preduvjet za svaki daljnji zahvat. Ako nije, prvo se rješava ozakonjenje.
Kod značajne obnove izrađuje se i analiza postojećeg stanja zgrade s prijedlogom mjera i procjenom investicije, u dijelu zaštite od požara, zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta i potresne otpornosti.
Legalizacije
Ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada provodi se prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, čiji je pročišćeni tekst na snazi od 16. svibnja 2026.
Rok za podnošenje zahtjeva više ne postoji. Zahtjev se može podnijeti u bilo kojem trenutku.
Granični datum ostaje 21. lipnja 2011. Ozakoniti se može zgrada ili rekonstruirani dio zgrade vidljiv na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja započetog toga dana. Ono što je izgrađeno kasnije ne može se ozakoniti.
Zahtjev se podnosi elektronički, putem sustava eDozvola. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se istim putem, a arhitektonski i geodetski snimak ovjeravaju se kvalificiranim elektroničkim potpisom.
Odbijeni zahtjev ne može se ponoviti. Zbog toga se prije podnošenja provjerava je li zgrada podobna za ozakonjenje. Zakon isključuje, među ostalim, zgrade na površinama izvan građevinskog područja u zaštićenim dijelovima prirode, u planiranim ili istraženim koridorima prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina te unutar obuhvata pojedinih nepokretnih kulturnih dobara.
Izrađujemo arhitektonski snimak izvedenog stanja i vodimo postupak do rješenja o izvedenom stanju. Uz troškove izrade dokumentacije obračunavaju se komunalni doprinos i naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.
Etažiranje
Etažiranjem se suvlasništvo nad cijelom zgradom pretvara u vlasništvo nad točno određenim stanom, poslovnim prostorom ili garažom, uz pripadajući udio na zajedničkim dijelovima. Dok zgrada nije etažirana, vlasnici su upisani samo kao suvlasnici idealnog dijela nekretnine, što otežava prodaju i zasnivanje hipoteke.
Preduvjet je zakonitost i uporabljivost zgrade. Etažiranje je moguće ako zgrada ima uporabnu dozvolu ili akt koji je s njom izjednačen, primjerice rješenje o izvedenom stanju. Za zgrade izgrađene prije 15. veljače 1968. uporabna se dozvola može ishoditi na temelju vidljivosti zgrade na službenim zračnim snimkama iz tog razdoblja.
Suvlasnički udjeli ne određuju se samo po kvadraturi. Računaju se korisne vrijednosti, koje uzimaju u obzir namjenu prostora, položaj u zgradi, osvijetljenost, pristup, visinu prostora te pripatke poput garaža, spremišta i vrtova. To je najčešći izvor nesuglasica među suvlasnicima.
Kada nedostaje dokumentacija. Kod starijih zgrada dozvole često postoje, ali su nacrti izgubljeni ili ne odgovaraju izvedenom stanju. Tada se izrađuje arhitektonski snimak izvedenog stanja, koji služi kao podloga za etažni elaborat. Snimak ne ozakonjuje zgradu, nego dokumentira postojeće stanje.
Katastar i zemljišna knjiga. Neusklađenost podataka između katastra i zemljišne knjige zaustavlja postupak, pa se rješava prije upisa. Kada zgrada nije upisana u katastar, leži na više čestica ili je potrebna parcelacija, u posao se uključuje i geodet.
Izrađujemo etažne elaborate, odnosno planove posebnih dijelova zgrade, za potrebe prodaje i upisa pojedinih dijelova, diobe, ostavinskih postupaka i uređenja odnosa među suvlasnicima.